Ne čita niko

„… kako je više puta samo jedan farbenflek

potreban, jedan potez kistom ili jedna jedina riječ,

pak da se u čovjeku pokrene osjećaj užitka,

ljepote, žalosti ili snage, vremena i prostora, i svih

životnih potencijala i radosti!“

Miroslav Krleža

            »“Postoji mravinjak sa svojim nevidljivim snagama i micanjima, sa svojim višim redom i neshvatljivim stremljenjem, ali je nečiji ogromni papak zgazio to kretanje i sada se sve nalazi u stravi i u bezglavom neredu. Što da se radi s tim zgaženim seoskim mravinjakom i kako da mu čovjek pristupi? Na koji način? – S koje strane?“

foto by pixabay

            Razmišljajući o razlozima seoskog zbivanja. Latinovicz se je, sasvim prirodno, gubio u svakodnevnom utilitarizmu: kako bi bilo da se gnoji, umjetnim gnojem, gipsom ili čilenskom salitrom? Da se ore traktorima, da se ta rasparčana, rasparcelirana zemlja stopi i spoji u ogromne, racionalne (kanadske) plohe, da se digne to dvanaesto stoljeće za dvanaest stotina godina više! Da se rasvijetli sve elektrikom? Zajmovi? Banke? Zadruge?

            Gledao je neke bistrije pojedince, kako se grizu i izgrizaju u jalovoj borbi s tim zadrugama, po vlažnim, sivim sobama, gdje obično nema ničeg: vreća gipsa, jedna vaga sa dvije žute mjedene zdjelice, na kojima se važu zadružna galica ili zadružna sol. Knjiga o knjigovodstvu s debelim pečatima, u koju ima uvid svaki obrtnik, te čitave nedjelje poslije podne i ne rade drugo nego se natežu i ogovaraju za dva-tri dinara, da ih nije blagajnik prisvojio? Odbori, pobijanje nepismenosti?

            Već osamnaest milijuna godina hodamo na stražnjim nogama, a još smo četvoronošci u glavnom svi! I što to znači, znati čitati i pisati, kada pišemo već sigurno dulje od pedeset hiljada godina, a svakih stotinu godina rodi se jedan čovjek, koji umije doista pisati, a njega ne zna i ne čita niko!«

foto by pixabay

Овој цитат е од делото „Povratak Filipa Latinovicza” од Miroslav Krleža кое како четврто издание е објавено во 1947 година, додека прв пат е објавено во 1932 година. Насловот на овој пост е позајмен од еден став во последната реченица на овој цитат.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.