Alfa i Beta ekonomije

»Spremite mačeve u korice, izvucite iz knjižnice umne knjige da naoružate svoje mozgove znanjem«. Ovim rečima je kralj Matijaš Korbin, krajem XV veka podučavao svoje mlade podanike. Tako je barem napisala i objavila u svom delu “Gordana”, Marija Jurić Zagorka. Dali se sada možemo pohvaliti da su “umne knjige” izvučene iz biblioteka i da su mozgovi “naoružani” znanjem? Finski akademik Mika Waltari u svom delu „Sinuhe Egipćanin“, pokušava da prezentira „oružje“ za mozgove kako se to radilo nekad i da do današnjeg dana u ekonomskoj osnovi ništa se nije promenilo.

Book, Gold, Bible, Education, Read
foto by pixabay
foto by pixabay

»Slobodan si, Kaptah. Slobodan si, kako znaš, već odavna. Uprkos tvoje drskosti bio si mi više prijatelj, no rob, od onog dana, kada si mi posudio svoj bakar i svoje srebro, mada si mogao pretpostaviti, da ga ne ćeš nikad dobiti natrag. Budi slobodan, Kaptah, i sretan! Sutra čemo tražiti od kraljevskih pisara, da sastave zakonom propisane spise o tvojoj slobodi, na koje ću staviti svoj sirijski i egipetski pečat. Reci mi sada kako si uložio moje zlato i srebro, kad tvrdiš, da će zlato raditi za mene i onda, kad ne budem više mogao zarađivati. Zar ga nisi uložio u blagajnu hrama kako sam ti naredio?«
»Ne gospodaru, odvratio je Kaptah i vjerno me pogledao svojim jednim okom. „Nisam, izvršio tvoj nalog, jer je bio glup, a ja se nikad nisam pokoravao glupim nalozima, no sam radio po svojoj glavi, što ti sad, pošto sam slobodan, a ti ispio popriličnu količinu vina, mogu priznati. A pošto poznajem i tvoju brzopletu i nepromišljenu ćud, koju nisu mogle promjeniti ni godine, sakrio sam opreza radi tvoju batinu. Kažem ti to zato, da je ne bi, pošto saslušaš moj izveštaj, uzalud tražio. Samo ovnovi nose svoje zlato u hram, koji zato ništa ne plaća, nego još traži poklone za pohranu zlata u spiljama, koje čuvaju stražari. To je pored toga i naivno, jer bi tako poreske vlasti doznale za količinu tvog zlata, te bi se tvoja zlatna zaliha sve više smanjivala, dok najzad ne bi nestala. Jedini razuman cilj sakupljanja zlata jest u tome, da ono radi za tebe, dok ti, s rukama u krilu, žvačeš na soli pržene lotosove sjemenke, da izazoveš prijatnu žeđ. I dok si ti otišao na šetnju u hram i pregledavao grad, ja sam cijeli dan trčao naokolo na svojim ukrućenim nogama, da bih doznao na koji se način može u Tebama najbolje uložiti zlato. A mojoj žeđi moram zahvaliti za mnogo toga što sam doznao. Doznao sam, između ostalog, da bogataši ne pohranjuju više svoje zlato u spiljama hrama, jer se govori, da ono tamo nije više sigurno. A ako je tamo tako, onda zlato u Egiptu uopće nije više sigurno. Čuo sam dalje i to, da Amonov hram prodaje svoja zemljišta.“« … »Svaki razuman čovjek zna, da je zemlja jedini posjed, koji ne gubi trajno na vrijednosti, ukoliko je čovjek na dobroj nozi sa mjernicima, te ih daruje svake godine poslije poplava. … Amon zaista prodaje zemlju po jeftinoj cijeni, ali uz uvjet, da je poslije izvjesnog vremena može otkupiti uz istu cijenu. … No sve su to tajne, o kojima se ne smije govoriti. Ni ja ne bih znao ništo o tome da me moja vrlo korisna žeđ nije dovela u vezu s pravim ljudima.« … »A i korist je u Amonovim kupovinama toliko očigledna, da se nešto iza toga mora kriti. To dokazuje i sumnja bogataša u sigurnost blagajne hrama. … Pošto neprestano mislim na tvoju korist, … Možeš mi vjerovati, da su kupovine povoljne, a ako me prodavci budu darivali poslije potpisivanja papirusa, stvar te se ne tiče, jer se odnosi samo na mene i prodavaoce, i u vezi je s njihovom vlastitom glupošću. … jer je tvoje bogatstvo moje bogatstvo, a prema tome tvoja korist i moja korist. Moram, dakle, uvijek misliti na tvoju korist. …«

Tako luta se na ovim prostorima godinama i decenijama, ali smo slobodni i zato smo mnogo “sretni”. Dok društvena dobra su pothranjena na sigurno i sa sigurnošću se može tvrditi da ona više “ne rade” za našu korist. Uglavno društveni radnici koji raspolažu društvenim alatom pokoravaju se glupim nalozima koji su na štetu društva. Tako sve je obavijeno velikim tajnama jer normalno radi se u našu korist. A to je velika stvar. Bravo za finskog akademika, jer na vrlo malom prostoru objašnjava šta treba da se radi za našu korist, a šta ne treba da se radi. Zato umne knjige u šake, vreme je da se uradi domaći zadatak.

2 thoughts on “Alfa i Beta ekonomije”

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.