Ljudske potrebe 2

„Како една таква личност успева за толку

кратко време да се искачи од канализацијата

на режимот до најголемите височини“?

Карлос Руиз Зафон

Društveni subjekti koji upravljaju društvenim alatom imaju na sebi obavezu da urede način ispunjenja ljudskih potreba na društvenom nivou. Kako to treba izgledati svetski poznat profesor Branko Horvat to je predstavio na način koj je razumljiv i primenjiv u svakoj društvenoj zajednici. Evo kako je to prikazano u njegovom delu “Politička ekonomija socijalizma”, odnosno koji su preduslovi za postizanje većeg životnog standard i kvaliteta života.

»… Klasifikacija osnovnih potreba sa stajališta individualnog razvoja nije ista kao njihova klasifikacija sa stajališta izgradnje društvenog sistema. Moramo otkriti kako preinačiti shemu s više stadija na mikrorazini – fiziološke, afektivne potrebe, potrebe za samopoštovanjem i samoostvarivanjem ili ekzistencijalne potrebe, potrebe za uspostavljanjem odnosa i potrebe rasta – u shemu koja bi se mogla primjeniti na makrorazini. Analiza povjesnog iskustva, kao i obično pruža odgovore.

  1. Budući da fiziološke ili egzistencionalne potrebe imaju kvalitetu opstanka, ni pojedinac, a ni društvo ne mogu postojati ako te potrebe nisu zadovoljene. Na razini društva, ta je kategorija proširena tako da obuhvati sve fizičke potrebe, kao što su hrana, odjeća i zaklon.

    foto by pixabay
  2. Kada se fizičke relativno zadovolje, počinju se naglašeno osjećati drugačije potrebe koje možemo zvati kulturnim potrebama. Ljudi se najpre bave svojim tjelom; zatim se počinju baviti svojim duhom. Obrazovanje, zabava, umjetnost i znanost idu u tu skupini. Tu također treba uključiti zdravlje. Na najnižem stadiju, zdravlje se često razmenjuje za povećanje materijalne udobnosti. Zdravlje postaje primarno tek kad je dostignuta minimalna razina životnog standarda.
  3. Prva dva stadija pridonose životnom standardu, sljedeća dva kvaliteti života. U relativno imućnom društvu, ljudi se sve više bave takozvanim političkim slobodama. Političke potrebe (sloboda govora, savjesti i okupljanja) odgovaraju potrebama samopoštovnja iz Maslowljeve klasifikacije, a uključene su i u Alderferove potrebe za uspostavljanjem odnosa.
  4. Na kraju, u imućnom i politički slobodnom društvu glavna preokupacija usredotočuje se na rast ličnosti, na potpuni razvoj inherentnih mogućnosti i sposobnosti svakog pojedinca. Nije jednostavno dovoljno da se preživi, da se uživa u životu i da se bude prihvaćen kao poseban i (formalno) jednak član skupine; neophodno je, također, da se živi vlastiti, samoodređen i autentičan život. Ta potreba za autentičnošću i samoodređenjem odgovara svakako potrebi za samoostvarivanjem (Maslow) i potrebi za rastom (Alderfer). Ona uključuje afektivne potrebe jer osobni život ne može biti autentičan ako su solidarnost, ljubav, prijateljstvo, itd. uskraćeni ili otuđeni.«autor teksta

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.